+100%-

U Novom Sadu je uspešno završena Prva evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima

Formiranje mreža saradnje i partnerstva  je jedan od najvažnijih procesa za dalji razvoj manjinskih i lokalnih medija, ali i svih ostalih organizacija i institucija, koje se nalaze u javnom dijalogu. Ovo je primarni zaključak Prve evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima, koja je održana juče i danas u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu.

 

Drugi dan konferencije je zvanično otvorio Miroslav Štatkić, pokrajinski sekretar za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

Pod sloganom „Nova naracija: Snaga zajednica, vrednost raznolikosti i veština saradnje“ konferencija je na jednom mestu okupila predstavnike medija, kulturnih ustanova i državnih, odnosno pokrajinskih institucija iz Srbije i iz cele Evrope, koji su kroz diskusiju predstavili, ali i inicirali nove projekte, kampanje, inicijative. Neke od kampanja, koje su zvanično otpočele jesu  kampanja pristupačnih komunikacija i formiranje manjinske medijske mreže, koja će komunicirati priču Novi Sad – Evropska prestonica kulture 2021.

Ujedno je predstavljena i Minority SafePack inicijativa, koju je lansirala Federalna unija evropskih nacionalnosti (FUEN), kojom se u načelu zagovara izrada i implementacija seta dokumenata sa ciljem očuvanja i podrške u očuvanju identiteta nacionalnih i regionalnih manjinskih zajednica na nivou Evropske unije. Inicijativu je danas na konferenciji predstavio predsednik FUEN-a Lorant Vincze.

Današnji deo konferencije je imao četiri panela, iz kojih se iznedrila nova energija i vizija za dalju saradnju.

 

O kulturnoj raznolikosti u kontekstu manjinskih medija i kulture su uz moderatorku Natašu Heror pričali Miroslav Keveždi, teoretičar kulture i medija iz Zavoda za kulturu Vojvodine, Dr. Tijana Palkovljević Bugarski, direktorica Galerije matice srpske i predsednica UO EPK Novi Sad 2021., Marija Vrebalov, konsultantkinja za pristupačne komunikacije, Dr. Mirjana Kovačević, PR Fondacije EPK Novi Sad 2021. i Marta Varju, glavna i odgovorna urednica „Mađar Soa“.

U drugom panelu sa glavnom temom „Novi mediji i inovacijsko okruženje“ moderatorka Dalila Ljubičić je sa panelistima Marjanom Cukrovim iz Kancelraije Vlade Slovenije za Slovence po svetu, Alešom Waltritschem, predsednikom UO „Primorski dnevnik“ iz Slovenije, Atilom Martonom, glavnim i odgovornim urednikom drugog programa TV Vojvodine i Sašom Trifunovićem, glavnim i odgovornim urednikom portala www.istmedia.rs, analizirala koje su moguće inovacije u medijima, naglašavajući da se u svakoj vrsti medija i inovaciji mora poštovati novinarska etika.

 

U tom smislu su panelisti istakli važnost medijiske pismenosti, koja je uvrštena u strategiju obrazovnog sistema Srbije uz apel da se ona i realizuje u školama.

U trećem panelu, koji je bio međunarodnog karaktera, je moderator Jurij Giacomelli razvio diskusiju o pitanju kako se prate manjinski i većinski mediji a u tome su mu pomogli predstavnici manjiskih medija iz Slovačke, Nemačke, Baskije, Finske i Rumunije: Edita Slezakova, direktorka Új Szó – Mađari u Slovačkoj, Jörgen Möllekaer, glavni i odgovorni urednik Flensborg Avis – Danci u Nemačkoj, Martxelo Otamendi, direktor Berria – Baskija, Tommy Westerlund– novinar-urednik, Hufvudstadtbladet  – Šveđani u Finskoj i Bencze Balázs – Szabadság – Mađari u Rumuniji.

Četvrti panel je razvio temu o Evropi i manjinskim medijima, o čemu su sa modertaorom Bojanom Brezigarom pričali Loránt Vincze, predsednik Federalne Unije evropskih nacija (FUEN ), Đorđe Vukmirović, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno inormisanje i odnose sa verskim zajednicama i Tamara Vlaškalin, savetnica u instituciji Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.

 

Kuriozitet drugog dana konferencije je bilo otvaranje izložbe „Fenix iz ulice Antona Čehova“ autorke fotografkinje Čile David, koja predstavlja fotografsko sećanje na obnovu zgrade „Eđšeg“, gde se održavala konferencija a koja je godinama stajala zapuštena a konačno je prošle godine obnovljena. O izložbi je govorila Dr. Ozer Agneš, muzejska savetnica-istoričarka iz Muzeja grada Novog Sada.

 

Organizatori ovog jedinstvenog događaja koji na jednom mestu povezuje manjinske i lokalne medije sa ostalim sektorima i doprinosi da  manjinski mediji  postanu značajan činilac  kvalitetnijeg izveštavanja jesu Heror Media Pont, Giacomelli Media, Centar za razvoj manjinskih i lokalnih medija, Magyar Szó, Asocijacija medija u saradnji sa MIDAS-om i Fakultetom za menadžment.

 

Pokrovitelji Prve evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima su bili Ministarstvo kulture i informisanja, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne zajednice, Uprava za kulturu Grada Novog Sada i Fondacija Novi Sad EPK 2021.

 

Autor fotografija: Otoš Andraš

+100%-

U Sremskim Karlovcima uspešan početak Prve evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima

Danas je na Fakultetu za menadžment u Sremskim Karlovcima održan prvi dan Prve evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijama.

 

Konferencija je počela u prepodnevnim časovima teorijskom obukom studenata i novinara, koji su bili podeljeni u 6 timova sa zadatim zadacima, koje treba da urade do kraja konferencije. Cilj ovih radionica je formiranje medijske mreže manjinskih medija za projekat Novi Sad Evropska prestonica kulture 2021.

Usledilo je svečano otvaranje konferencije, kada su govorili Nataša Heror iz Heror Media Ponta, prof. Dr. Goran Kvrgić, dekan Fakulteta za menadžmet, Dr. Mirjana Kovačević, PR Fondacije Novi Sad EPK 2021, Edita Šlezakova, predsednica MIDAS-a i Nenad Milenković, predsednik opštine Sremski Karlovci.

 

Ovom prilikom su Nataša Heror, Goran Kvrgić i Jurij Giacomelli podpisali Ugovor o saradnji, koji saradnju između Heror Media Pont, Giacomelli Media i Fakulteta za menadžment podiže na viši nivo sa porukom da se samo zajedničkim, odnosno umreženim snagama društvo može razvijati za dobrobit svih građana.

Posle podpisivanja ugovora, na temu menadžmenta medija u procesu promena govorio je Jurij Giacomelli iz slovenačke konzultantske kuće Giacomelli Media. Predavanje na temu uloge manjinskih medija u uključivanju manjinskih zajednica u projekat Novi Sad EPK 2021 odžao je Momčilo Bajac, vandredni profesor Fakulteta za menadžment.

Kao zajednički imenitelj ovih predavanja istaknuta je potreba umrežavanja kako manjinskih i lokalnih medija, tako i svi činitelja velikog evropskog projekta Evropska prestonica kulture 2012 – Novi Sad, koji predstavlja pre svega socijalni projekat.

 

Legat ovog projekta treba da osete svi građani Novog Sada, jer njegov značaj prevazilazi usko kulturni okvir i stoga je jako važan segment povezivanje i saradnja, poručili su kako Jurij Giacomelli, tako i Momčilo Bajac.

Prvi dan konferencije zatvorila je Marija Vrebalov, konsultantkinja za pristupačne komunikacije, predavanjem upravo o pristupačnim komunikacijama, koje se od skora nalaze u javnom dijalogu upravo zahvaljujući saradnji Heror Media Pont, Fondacije EPK Novi Sad 20121, kao i dnevnog lista na mađarskom Magyar Szo.

 

Foto: Otoš Andraš

+100%-

Put u budućnost vodi preko inovacionih sposobnosti medijskih organizacija

Dileme menadžmenta i urednika medijskih kuća da li i kako naplaćivati sadržaje na digitalnim platformama jesu sveprisutna pojava i u srpskoj medijskoj industriji. Jurij Giacomelli, osnivač i direktor slovenačke konsultantske kuće „Giacomelli Media“ (Ljubljana) je uveren da će u bliskoj budućnosti sve više medija prelaziti na neki oblik naplaćivanja digitalnog sadržaja.

 

U savremenom digitalnom dobu mediji ne samo da moraju da se menjaju, prilagođavaju, već to isto i u većoj meri znači i za novinare, urednike, medijske poslenike, koji moraju skoro svakog dana da uče i stiču nove veštine koje će koristiti u novinarstvu. Koje su neophodne veštine koje menadžment (manjinskog) savremenog medija mora da ima?

 

J. G.: Pre svega, menadžment savremene medijske kuće,  te urednici i novinari danas moraju mnogo bolje poznavati uticaj digitalnih tehnologija na ljudsko ponašanje i pogotovo samih digitalnih platformi (društvenih medija) na način komunikacije i socializacije. Moraju pratiti promene na tom području, koje se događaju, i prepoznati nove mogućnosti, koje se pružaju i potiču iz veće participacije, bolje pristupnosti, distributivne prioritete,  te instantnosti digitalnih medija, kao i nedostatke i opasnosti, kao što su „generation gap“ i neuključenost starijih generacija i fenomen „fake newsa“. To je novo polje novinarstva i izdavaštva za informativne medije.

Što se manjinskih medija tiče, posebno je kritično razumeti izazov digitalizacije za same nacionalne zajednice. Tradicionalni manjinski mediji sve više postaju „neobavezan“ član tih zajednica, a sa druge strane nikada nije bilo jednostavnije dostići javnost neke (nacionalne) zajednice. Zbog toga su mediji nacionalnih manjina na velikom testu.

 

U Srbiji nacionalni digitalni onlajn mediji, osim par izuzetaka, još uvek ne naplaćuju sadržaj, a u manjinskim medijima ni reči o tome.  Da li mislite da je takvo stanje neodrživo i da i u tom smislu treba da dođe do promena?

 

J. G.:  Uveren sam da će sve više medija, koji izlaze na digitalnim platformama, prelaziti na neke oblike naplaćivanja sadržaja, a to se i masovno događa. Jasno je da je stari model oglašavanja u štampanim medijima „mrtav“. Slično se događa i televiziji. Trebamo voditi računa o tome da se radi o jednom kompleksnom procesu, u kojem neophodno kohabitiraju različiti modeli, stari, novi, i da ne postoji jednostavno rešenje. Izazov nije u tome, kako se „prebaciti“ iz jednog stanja u drugo, nego u praćenju dugoročnog procesa, koji počinje kod primene novih znanja u novinarstvu, u redakcijama, kako i u digitalnom razvoju i u tržišnom delu medijskih organizacija. Trebamo učiti, eksperimentisati i graditi napredak korak po koraku. Put u budućnost vodi preko inovacionih sposobnosti medijskih organizacija.

 

Ceo svet je zahvatio problem pojave „fake news“, posebno na internetu. Kako se boriti protiv toga, kada je u pitanju world wide web?

 

J. G.:  Fake news je neophodna posledica omalovažavanja novinarstva zadnjih godina, i odnosa, koji prati proces digitalizacije i promena. Jednostavno nije dovoljno da postoje Twitter i Facebook, trebamo i novinare, urednike, a uz to, nezavisnu i finansijski snažnu medijsku industriju. Da bi obnovili sve to, moramo raditi na svim nivoima. Trebamo svetski regulatorni okvir, koji će od medijskih platformi, poput Facebooka ili Twittera, napraviti odgovorne medije, a trebamo i regulatorni okvir, koji će ograničiti uticaj privatnih interesa na medijsku industriju. Svakako trebamo dobre novinare i urednike, koji će imati mogućnosti, znanja i sposobnosti, da rade svoj posao. Kao što vidimo, živimo  u vremenu dubokih globalnih promena na tom području i samo ispitivanje o tome, kako zaustaviti fenomen „fake news“, već je signal neke naprednije faze.

 

U poslednje vreme socijalne mreže, konkretno Facebook pravi eksperimente vezane za explore i news feed, a srpski mediji konstatuju pad reacha na ovoj mreži i neki čak tumače da se radi o „udaru na slobodu medija“. Da li je stvarno tako?

 

J. G.:  To, da Facebook menja svoj odnos prema medijma, odraz je njihove tržišne snage, a sve to samo pokazuje, koliko su tradicionalni i lokalni mediji zavisni na Facebooku. Naravno, da to nije dobro za njih. Pre svega trebaju sami, srpski i drugi mediji,  proaktivnije graditi svoju relevantnost tako da stvaraju i jačaju svoje digitalne kanale do svojih javnosti.

 

Bliži se Prva evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima koja nosi u sebi inovacije u smislu eksperimenta: formiranja manjinske novinarske mreže. Možete li nam pojasniti o čemu se radi?

 

J. G.:  Svakako. Novinari „većinskih“ i „manjinskih“ medija u Srbiji sa podrškom profesora i studenata Fakulteta za menadžment iz Sremskih Karlovca aktivnosti na konferenciji će preneti u novinarske članke, intervjue i reportaže na različitim jezicima, stavljajući ih u smislene kontekste i u saradnji sa drugim prisutnim medijima sam događaj će javnosti preneti putem najpovoljnijih medijskih kanala. Bitno je da rasprave na konferenciji kontekstualizujemo. Tako će sama konferencija proširiti vlastiti kontekst i ojačati svoj „reach“. Treba napomenuti da je primarna ideja manjinske medijske mreže komuniciranje sa manjinskim zajednicama tokom rada projekta Novi Sad EPK 2021.

 

+100%-

„Pogled iznutra“ kao motivacija za novi način komunikacije sa decom i mladima u medijima

Prezentacija “Pogled iznutra” koja je danas održana u Novom Sadu u zgradi redakcije “Magyar Szó” u organizaciji Asocijacije medija, omogućila je novinarima nova znanja na koji način nemački mediji komuniciraju sa decom i populacijom mladih ljudi.

 

Dalila Ljubičić, izvršna direktorka Asocijacije medija je pozdravila prisutne. (Foto: Andraš Otoš)

 

U okviru projekta Deutsche Welle Akademie “Young Media”, grupa novinara iz cele Srbije posetila je niz nemačkih medija kojima su ciljne grupe deca i mladi uzrasta od 8 do 30 godina. Tokom jednogodišnjeg treninga novinari su uključeni u program za multiplikatore.

 

Jovana Gligorijević (prva desno) (Foto: A. Otoš)

 

Jovana Gligorijević, pomoćnica glavnog urednika nedeljnika “Vreme” i Dragana Sretenović, koordinatorka za komunikacije u Balkanskoj istraživačkoj mreži BIRN Srbija, su tokom prezentacije odgovorile na mnoga pitanja. Između ostalih to su bili i odgovori na pitanja kako obrađivati komplikovane političke i društvene teme, poput izbora i terorističkih napada deci uzrasta od 8 do 12 godina i kako prilagoditi sadržaje uzrastu publike da budu informativni, ali ne i uznemiravajući?

 

Foto: Andraš Otoš

 

Prezentaciju šest modela funkcionisanja nemačkih medija pratilo je dvadeset novinara.