+100%-

Manjinski mediji jesu kulturno nasleđe, zaključak je Druge evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima u Novom Sadu


Manjinski mediji jesu kulturno nasleđe, zaključak je Druge evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima u Novom Sadu koje je održana 15. i 16. novembra u Kolegijumu Evropa u Novom Sadu.


 

Ovogodišnja konferencija koja već sedam godina razmatra i analizira ambijent i pojave u manjinskom i lokalnom medijskom sektoru, ali i u medijima uopšte, a koja je prošle godine prerasla u evropsku platformu javnostima je ponudila uvodno pitanje na razmatranje „Da li su manjinski mediji kulturno nasleđe?“ i tokom dva konferencijska dana kroz različite uglove pokušala da da konkretan odgovor na pitanje.

 

Odgovor je svakako bio potvrdan, uz konstataciju da ni ovi mediji ne smeju da ostanu „konzervirani“, jer njihovo postojanje nije svrha sama po sebi, već je njihova svrha, kao medija koji su deo celokupnog sistema javnog informisanja, pravovremeno, objektivno i nepristrano informisanje.

 

Rozalija Ekreš, direktorka Mađar So-a, je otvorila drugi dan Konferencije

 

Drugog dana Konferencije je tokom četiri panela pokrenut konstruktivan dijalog o ulozi i mogućim pravcima razvoja medija koji su u fokusu ovog događaja a veliki doprinos tome su dali učenici Elektrotehničke škole „Mihajlo Pupin“ iz Novog Sada, koji pohađaju izborni predmet Medijska pismenost.

 

Učesnici prvog panela Multikulturalnost i kulturno nasleđe

 

Prvi panel Multikulturalnost i kulturno nasleđe koji je moderirao Robert Čoban, direktor Color media Communications, je iz raznih uglova adresirao temu multikulturalnosti kao načina življenja i komuniciranja a u kontekstu Evropske godine kulturnog nasleđa koji je ustanovila Evropska Unija. Učesnici panela Goran Tomka, docent na Fakultetu za sport i turizam u Novom Sadu, i gostujuć predavač na Uneskovoj katedri za kulturne politike i menadžment u kulturi pri Univerzitetu umetnosti u Beogradu, Miodrag Bogić, filmski i televizijski reditelj, direktor MAGMA filma, Beograd i Nataša Heror, direktorka Heror Media Pont su kroz lična iskustva i stavove ponudili javnosti konkretne načine kako multikulturalnost i interkulturalnost može da se živi u ličnim životima a kako u javnom prostoru.

 

Učesnici drugog panela Samoregulacija manjinskih i lokalnih medija i preduzetničko novinarstvo

 

Manjinski mediji treba da uspostave specifične samoregulacione mehanizme upravo u kontekstu nedavnih izbora za nacionalne savete nacionalnih manjina, jedan je od zaključaka drugog panela pod nazivom Samoregulacija manjinskih i lokalnih medija i preduzetničko novinarstvo, koji je moderirala Vladimira Dorčova Valtnerova, odgovorna urednica portala „Storyteller“. Učesnici panela Davor Marko, Projekat jačanja okruženja za održivost medija, Vođa tima za medijsku podršku, IREX, Gordana Novaković, generalna sekretarka Saveta za štampu, Violeta Jovanov Peštanac, odgovorna urednica portala www.pancevomojkraj.rs i Gwyn Nissen, samoregulacija manjinskih medija u Evropi, Der Nordschleswiger su se usaglasili da svaki medij, bez izuzetka, u svojoj agendi mora da ima i razvija novinarsku etiku i profesionlane standarde. Ujedno su se svi složili da i manjinski i lokalni mediji moraju da prate trendove u oblasti novinarstva, medijskog sektora i digitalizacije i da u skladu sa time razvijaju nove biznis modele, kao i proizvode i usluge radi finansijske stabilnosti i održivosti.

 

Učesnici trećeg panela Evropska produkcija manjinskih medija

 

U okviru trećeg panela Evropska produkcija manjinskih medija, koji je moderirala Nataša Heror, direktorka Heror Media Pont, svoje medije su predstavili gosti iz Evrope: Gwyn Nissen, glavni i odgovorni urednik, Der Nordschleswiger, Danska, Marc Marcè, glavni i odgovorni urednik Regió7, Katalonija, Španija, Janek Schäfer, glavni i odgovorni urednik, Serbske Nowiny, Nemačka i Rajmund Klonowski, glavni i odgovorni urednik Kurier Wilenski, Litvanija.

 

Učesnici četvrtog panela Da li i kako manjinski mediji utiču naproces evro-integracije?

 

Učesnici četvrtog panela Đorđe Vukmirović, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama zadužen za medije i Dalila Ljubičić, izvršna direktorka Asocijacije medija, uz video obraćanje Andora Delija, poslanika u Evropskom parlamentu i moderaciju Valentina Mika, urednika-koordinatora nedeljnika na rumunskom jeziku „Libertatea“ su diskutovali o manjinskim medijma kao o mostovima saradnje između država u kojima manjinske zajednice žive i njihovim matičnim državama. U najvećoj meri su se, pak, u diskusiji koncentrisali na izradu nove strategije u oblasti javnog informisanja Republike Srbije, čiji nacrt bi trebalo da bude objavljen do kraja ove godine.

 

Organizatori Konferencije su Heror Media Pont, Magyar Szó, Asocijacija medija, Centar za razvoj manjinskih i lokalnih medija u saradnji sa MIDAS-om a pokrovitelji Ministarstvo kulture i informisanja, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne zajednice, Uprava za kulturu Grada Novog Sada i Fondacija Novi Sad EPK 2021.


Autor fotografija: Dragan Kurucić


 

+100%-

Manjinski mediji su deo kulturnog nasleđa, poručeno je na svečanom otvaranju Druge evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima

 

Manjinski mediji su deo kulturnog nasleđa, poručio je potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević na današnjem svečanom otvaranju Druge evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima u Novom Sadu.


Izvor: Pokrajinska vlada


Ističući značaj javnog informisanja u očuvanju jezika, kulture, tradicije nacionalnih manjina, potpredsednik Milićević je naglasio da mediji, koji svoje sadržaje proizvode i javnosti prezentuju na jezicima nacionalnih manjina, kogu, i moraju, da se posmatraju i kao deo kulturnog nasleđa.

 

On je naglasio da je Pokrajinska vlada odlučna da i dalje pruža punu podršku efikasnom funkcionisanju modela informisanja na manjinskim jezicima u AP Vojvodini.

 

Milićević je podsetio da Pokrajina podržava aktivnosti nacionalnih saveta koji izdaju 22 lista na osam jezika, pokrenula je i finansira izgradnju zgrade regionalnog javnog servisa – Radio-televizije Vojvodine, koja proizvodi i emituje sadržaje na čak 15 jezika.

 

„Kontinuirano se povećavaju i sredstava iz pokrajinskog budžeta za projektno sufinansiranje stotinak štampanih, elektronskih i internet medija koji – u celini ili delimično – sadržaje proizvode na jezicima nacionalnih manjina,“ naglasio je Milićević.

 

Nataša Heror, Đorđe Milićević i Dragana Milošević (s leve strane) / Foto: Pokrajinska vlada

 

Pokrajinski sekretar za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama Dragana Milošević naglasila je da multietničnost i multikulturalnost Vojvodine dragoceno nasleđe, koje se mora pažljivo čuvati i razvijati i, što je još važnije, način života u svim njegovim segmentima, uključujući i informisanje.

 

„Upravo zbog toga postoji stabilan sistem materijalne podrške medijima na manjinskim jezicima,“ kazala je Milošević i dodala da će se u pokrajinskom budžetu za 2019. godinu subvencije manjinskim listovima povećati za pet odsto, što će svakako doprineti njihovom stabilnom i održivom funkcionisanju.

 

Direktor Heror Media Pont Nataša Heror je rekla da su ove godine u rad konferencije uključeni i predstavnici lokalnih samouprava, jer je važno da znaju trendove u kojima se kreće produkcija manjinskih medija kako u Srbiji, tako i širom Evrope, odnosno, koje su potrebe medija da bi što bolje funkcionisali.

 

Nataša Heror / Foto: Pokrajinska vlada

 

Ovogodišnja konferencija pod nazivom „Da li su manjinski mediji kulturno nasleđe“ razmatra poziciju manjinskih medija kao aktivnih članica razvoja evropskog društva kroz nekoliko tema: kulturna prava, samoregulacija manjinskih medija, novi biznis modeli u medijskom sektoru i definisanje fenomena manjinskih medija kao kulturnog nasleđa.

 

Dijalog o ovim temama su već danas podstakli i predavači Goran Tomka, docent na Fakultetu za sport i turizam u Novom Sadu i gostujuć predavač na Uneskovoj katedri za kulturne politike i menadžment u kulturi pri Univerzitetu umetnosti u Beogradu, Marc Röggla, istraživač, Evropska Akademija, Institut za manjinska prava, Italija i Pavle Zlatić, vođa tima za digitalne medije u projektu jačanja okruženja za održivost medija IREX,  koji su prvog konferencijskog dana ponudili svoje tumačenje tema i pojava, kao što je sloboda u medijima, kulturna prava manjinskih zajednica i održivost medija i novi biznis modeli u medijskom sektoru.

 

Konferenciju organizuju Heror Media Pont, Magyar Szo, Asocijacija medija, Centar za razvoj manjinskih i lokalnih medija u saradnji sa MIDAS-om. Pokrovitelji su Ministarsvo kulture i informisanja, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Uprava za kulturu Grada Novog Sada i Fondacija EPK 2021.

+100%-

Svečano otvaranje Druge evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima u Vladi Vojvodine

Svečano otvaranje Druge evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima, na kojem će se zvanicama obratiti Gordana Janković, šefica medijskog odeljenja misije OEBS-a u Srbiji, Dragana Milošević, pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama i Đorđe Milićević, potpredsednik Vlade Vojvodine, kao i Nataša Heror, direktorka Heror Media Pont, biće u holu Vlade AP Vojvodine nakon radnog dela prvog dana Konferencije. 

Na svečanom otvaranju ovog medijskog događaja će biti upriličen i muzički program, na kojem će se sa Betovenovim i Šopenovim muzičkim numerama predstaviti Olivera Bolta, solistkinja i Jožef Riter, klavir

Agendu konferencije možete pročitati na ovom linku.

+100%-

Najavljena ovogodišnja platforma ПLU5, koja afirmiše politiku kulturne raznolikosti u Novom Sadu i okolini

 

 

Da Fondacija „Novi Sad 2021“ afirmiše politiku kulturne raznolikosti u Novom Sadu i okolini potvrda je  pokrenuta prošle godine koja svoju kulminaciju doživljava i ovog novembra.


Izvor: Novi Sad 2021 – European Capital of Culture


Povodom predstavljanja programa u okviru ove platforme održana je danas konferencija za medije.

 

Lazar Jovanov

 

Programski i vrednosni koncept platforme ПLU5 prisutnima je predstavio, ispred Fondacije „Novi Sad 2021“ Lazar Jovanov, umetnički rukovodilac programa Fondacije, rekavši da je ovo platforma koja potvrđuje vrednosti Fondacije „Novi Sad 2021“ iskazane sloganom „Za nove mostove“.

 

„U okviru mosta Duga zalažemo se za uverenje da je različitost naša snaga i prednost, te u skladu sa tim 2017. godine nastaje platforma koja neguje bogatstvo raznolikosti kulturnih izraza – zalaganje za ljudska i građanska prava bez obzira na jezičku, versku, nacionalnu, polnu pripadnost. Platforma obuhvata četiri velika događaja koji su ujedno i njena okosnica: teatarski internacionalni festival jezičkih manjina sveta Synergy#WTF, ocenjen kao jedan od najboljih multikulturnih projekata u okviru aplikacije za titulu Evropske prestonice kulture, a zatim tu su i Evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima, Multimedijalna platforma savremene ženske umetnosti, teorije i aktivizma „K.A.T” i Novosadski džez festival,“ dodaje Jovanov.

 

Valentin Vencel

 

Direktor Novosadskog pozorišta Valentin Vencel objasnio je koncept festivala Synergy#WTF izjavivši da se kroz ovakve programe zapravo utiče na kreiranje kulturnog profila grada Novog Sada, te da je to dobar put ka napretku. Titulu Evropske prestonice kulture vidi kao šansu: „Ovo priznanje mi u Novosadskom pozorištu shvatamo kao situaciju koja je ravna situaciji kada je Novi Sad dobio status slobodnog kraljevskog grada“. Vencel dodao je i da je ideja da se tokom ovogodišnjeg Synergy#WTF festivala održi konferencija predstavnika manjinskih teatara iz sveta u nameri da se kreira međunarodna strukovna organizacija koja će zastupati, okupljati i umrežavati teatre jezičkih, etničkih i drugih manjina.

 

Saradnja Fondacije „Novi Sad 2021“ i Novosadskog džez festivala započela je prošle godine kroz „Dan evropskih prestonica kulture“ u okviru festivala, dok se ove godine nastavlja kroz projekat „Bratski džez orkestri Evrope“. Takođe, uz podršku Ambasade Izraela u Srbiji tokom glavnog festivalskog programa Novosađanima će se predstaviti Trio Šaloš iz Izraela. U okviru rezidencijalnog programa „Plants AiR“ Fondacije „Novi Sad 2021“ tokom Novosadskog džez festivala u Novom Sadu od 7. do 12. novembra boraviće umetnici Ksaveri Vojcinski- kontrabas (Poljska) i Silvester Mikloš- bubnjevi (Mađarska-RS) koji će u saradnji sa Jasnom Jovićević stvarati novi autorski muzički materijal, dok će deo boravka u Novom Sadu posvetiti radionicama improvizacije sa zainteresovanim muzičarima i studentima.

 

Vesna Kaćanski

 

Vesna Kaćanski, urednica i izvršni producent Novosadskog džez festivala obrativši se prisutnima najavila je 10 koncerata u sklopu glavnog programa festivala, i izdvojila projekat „Jumbo Big Band“.

 

Uz podršku Fondacije „Novi Sad 2021“ Novosađani će imati priliku da 17. novembra čuju tri big benda iz Ljubljane, Zagreba i Beograda koji će u prvom delu koncerta svirati zasebno da bi u drugom delu nastupili zajedno kao „Jumbo Big Band“. Kuriozitet je da će ova tri orkestra nakon 28 godina ponovo svirati zajedno.

 

Nataša Heror

 

Druga Evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima održava se 15. i 16. novembra, baviće se temom kulturnog nasleđa traženjem odgovora na pitanje: „Da li su manjinski mediji kulturno nasleđe?“, istakla je na konferenciji organizatorka Nataša Heror, direktorka medijske agencije „Heror Media Pont“.

 

„U okviru ove dvodnevne konferencije prisutni će moći da čuju kako funkcioniše nemački medij u Danskoj, katalonski u Španiji, zatim medij Lužičkih Srba u Nemačkoj, dok će jedan od govornika biti i urednik medija na poljskom jeziku iz Litvanije“, dodaje gospođa Heror.

 

U okviru platforme ПLU5 od 19. novembra do 1. decembra biće realizovana i „K.A.T“ konferencija o kojoj je govorila Vera Kopicl, predsednica Saveza feminističkih organizacija “(Re)konekcija” i urednica programa K.A.T (kultura, aktivizam, teorija).

 

Vera Kopicl

 

„Ovogodišnji „K.A.T“ problematizuje temu „Art ili pakt“ i postaviće pitanje dilema umetnika u svetu neoliberalnog kapitalizma i cenzure. Centralni deo biće izložba „ART ili PAKT: performans, performativnost i dokument“ kao most koja će povezivati ostale delove programa, a biće otvorena 19. novembra u Galeriji Udruženja Likovnih umetnika Vojvodine performansom Vlaste Delimar.

 

Platforma PLU5 predviđa niz programsko-projektnih aktivnosti usmerenih ka promovisanju verske, kulturne i nacionalne tolerancije, kulturnih vrednosti, kulturnih identiteta i sadržaja svojstvenih različitim nacionalnim zajednicama, koje na teritoriji Vojvodine i Novog Sada žive, rade i stvaraju. Jedan od ciljeva projektovanja ove programske platforme je i preispitivanje pozicije „manjine“ u savremenim socio-kulturnim okolnostima.

+100%-

Miroslav Keveždi: „Medij, koji smatra da je sam po sebi vrednost, promašuje svoju svrhu.“

 

Prosta definicija kulturnih prava ovu kategoriju definišu kao prava koja spadaju u ona ljudska prava koja štite pravo ljudi da učestvuju u kulturnom životu društva. Tražeći odgovor na pitanje da li to znači da su i mediji na jezicima nacionalnih zajednica njihov deo i da li su ovi mediji kulturno nasleđe, popričali smo sa teoretičarem kulture i medija Miroslavom Keveždijem.

 

Na koji način su mediji i posebno mediji na jezicima nacionalnih zajednica deo kulturnih prava i s+šta ustvari znači pojam kulturnih?

 

„Kulturna prava su kategorija ljudskih prava koja uopšte štiti pravo ljudskih bića da učestvuju u kulturnom životu društva; da imaju udeo u naučnim postignućima; da štite svoj sopstveni moralni i materijalni interes u naučnoj, literarnoj, ili umetničkoj produkciji; da dobiju obrazovanje i održavaju svoj kulturni identitet, jezik i običaje. Ona utvrđuju ljudska bića u pravu da imaju informacije, obrazovanje i znanje za uživanje kulturnih vrednosti i kulturnog vlasništva. Izražena su u Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. i kao takva predstavljaju deo ljudskih prava „druge generacije“. To znači da za razliku od građanskih i političkih prava „prve generacije“ gde se država samo mora suzdržavati da ih ne krši, ovde država mora kreirati uslove za konzumiranje ovih prava. To na primer znači da država mora obezbediti školski sistem, kao i uslove za očuvanje, razvoj i difuziju kulture. Jezik je element kulture par excellence, i kao takav koristi se kako u školskom sistemu, tako i u informisanju. Kad završimo školovanje na manjinskom jeziku, osim privatne upotrebe u porodici ili sa prijateljima, ostaje nam retko prisutna službena upotreba manjinskog jezika i mnogo češća javna upotreba jezika u medijskoj komunikaciji. Na taj način živi jezik, a zajedno s njim i kultura. Bez medija ostali bismo ubrzo samo na upotrebi manjinskog jezika u porodici i, ređe – u školi.

 

Da li je „opasno“ manjinske medije smatrati kulturnim nasleđem, ako imamo na umu da se kulturno nasleđe čuva, a manje razvija?

 

„Jezik je živ, a i kultura je živa ako prati život. Nove pojave zahtevaju nova imena, i ako stvaramo nove reči i jezik se razvija. Mediji su oni koji nas obaveštavaju o novinama, i tako ih imenuju, konceptualizuju. U tom smislu potrebno je da postoji medijski sistem koji će nas upoznavati sa novinama i davati značenja, kako novim tako i starim stvarima. Nije opasno ako je takav medijski sistem nasleđen već je opasno ako se on urušava ili ako se ne koristi na korist života. Krize kultura nastaju tada kad se „kulture“ odvajaju od života, tada kad kulturni radnici antikvarno čuvaju nešto što se u životu više ne koristi. Kultura koja pripada samo kulturnjacima a ne i običnim ljudima jeste muzejska kultura. Medij koji prati i osvetljava životne izazove, tj. koji pokušava da da životne odgovore i rešenja, na jeziku koji je mediju i publici zajednički, ne bi trebao da se brine za svoju budućnost. Medij koji pak smatra da je sam po sebi vrednost promašuje svoju svrhu – on ne treba da bude muzej jezika, već svrhu dobija tek u komunikaciji koja je na korist životu publike.

 

Pretpostavljamo da ste ispratili informaciju o kampani Minority Safe Pack na nivou EU. Kako je posmatrate u kontekstu kulturnih prava?

 

„Kulturna prava su još uvek predmet diskusije, zato što se često tumači da su ljudska prava prava pojedinačnog čoveka, a prava manjina kao kolektivna prava izlaze iz okvira ljudskih prava. Otuda i prava kako većina tako i manjina pripadaju takozvanim komunitarističkim politikama, koja su suprotnost liberalnim individualističkim shvatanjima. Zajednica po mojem mišljenju nema smisao sama po sebi, već samo ukoliko doprinosti pravima pojedinca koji joj pripada. Isto je i sa identitetom – mi ne treba da robujemo identitetima, već identitetski elementi poput jezika, znanja ili običaja treba da nam koriste. Otuda je važno kulturno pravo „slobodan razvoj svoje ličnosti“, ali to znači i slobodan od okvira koji nameće neka zajednica kroz svoje identitetske politike. Ukoliko zajednica prevladava tada imamo konzervativizam, i pojedinca koji se u tom konzervativnom okruženju može osećati više, ali i daleko manje dobro nego što ima interes. Boriti se za identitete manjina često jeste borba sa konzervativnih pozicija, i ja sam skeptičan prema njima. Takve pozicije često podrazumevaju postojanje povlašćene klase „čuvara identiteta“ koji uglavnom gledaju svoj interes, na račun mnoštva pojedinaca čiji životi možda traže usavršavanje u sasvim novim i drugačijim pravcima. Konzervativci se otuda često opiru promenama, zato što bi izgubili svoje povlastice. Nadam se da je Minority SafePack inicijativa ona koja ide ka poboljšanju konkretnog života pripadnika manjinskih zajednica.

 

Univerzalna deklaracija definiše da svako ima pravo da slobodno učestvuje u kulturnom životu zajednice. Pitanje jeste: koje zajednice? Većinske? Manjinske?  Korisne? Beskorisne? Želim slobodu da učestvujem u kulturnom životu zajednice sa kojom delim zajednički životni interes, a ako kulturne institucije takav život ne mogu da mi obezbede zahvalan sam ako postoji sloboda da živim drugačije. Minority SafePack sa svojih više od milion potpisnika čitam kao prvenstveno kao simptom toga da mnogi u Evropi ne mogu da realizuju svoje životne interese.

 

Evropska konvencija o ljudskim pravima iz 1950. je meni sasvim dobar postojeći okvir. Uz nju ide Protokol o opštoj zabrani diskriminacije koji definiše i diskriminaciju po osnovu rase, etničkog porekla ili nacionalnosti koji treba da omogući jednak pristup prilikama u jednom društvu za sve. To je ono što želim, i želim društvo koje ima mnoštvo dobrih prilika.“