+100%-

Tema 2. Subotnjih razgovora je bila Skriveni Novi Sad

U organizaciji “Heror media pont”-a, Arhiva Vojvodine i Centra za razvoj manjinskih i lokalnih medija uz pokroviteljstvo Uprave za kulturu Grada Novog Sada održan je drugi događaj Subotnji razgovori iz prolećnog ciklusa. Tema razgovora je bila Skriveni Novi Sad.

Uz moderaciju Zorana Kneževa, hroničara i publiciste gosti su bili Aleksandar Reljić Relja, novinar, autor dokumentarnih filmova, muzičar i Mr Slavko Matić, frontmen benda Zbogom Brus Li i kulturni poslenik opšte prakse.

Slušaoce i gledaoce današnjih Subotnjih razgovora uveo je u temu Zoran Knežev: ,,Novinar Bogica Mijatović, koji je podatke o novosadskim i vojvođanskim bendovima revnosno sastavio u NS Rokopediju i Ilustrovanu enciklopediju rok muzike u Vojvodini, beleži da je prvi nastup pank sastava Crkveni pacovi, pre gotovo četiri decenije, održan na terasi braće Sivački u Mičurinovoj 20. Nastupi u školama bili su značajni i za generacije koje su rođene kada je rokenrol već osvojio svet. Tih ranijih godina važna je bila i Tribina mladih, prostor koji je osvajao slobode, a kome su duh davali ljudi koji su danas značajna imena ovdašnje kulture, počevši od Lasla Vegela, Želimira Žilnika, Slobodana Tišme… 

Setimo se Mašinca, Žute kuće i Atrijuma. Sredinom osamdesetih otvara se Atrijum u Pašićevoj ulici, koji je punu deceniju gostio novosadske rok bendove, džezere, goste iz drugih krajeva i omladinu željne muzike. Značaj Atrijuma je u tome što su u njemu iskustvo sticali bendovi kao što su Atheist Rap, Obojeni program, Boye, Love Hunters-i, svi oni koji će ubrzo steći i prefiks „kultni“. Utorkom, sredom i četvrtkom su bili dani Atrijuma i ko je voleo ozbiljnu muziku, džez i rokenrol, taj je znao šta ga čeka. Tu su prošli gotovo svi novosadski bendovi.

Iako je već tada, s kraja 80-tih, vreme postajalo mučno, retko koji prostor ima tu sudbinu da je radio, u suštini, kratak period, a da je ostavilo toliki trag da se pamti i danas. To samo potvrđuje da popularnost mesta nisu donosile fensi stolice, nego ljudi koji su u njima sedeli. Edi Keler je, kako beleži Bogica Mijatović, po napuštanju Obojenog programa pretvorio Žutu kuću u muzički kutak. U njoj su se uvežbavali mnogobrojni lokalni sastavi, između ostalog i Atheist Rap, dok je drugi deo kuće bio klub u kojem su nastupali gotovo svi novosadski alternativci od Andrle i Imperium of Jazz-a, Vriska Generacije i dr. Svirali su tu i Disciplina kičme, Marko Brecelj, Let 3, KUD Idijoti Ipak, „Žutara“ je sravnjena sa zemljom 1995. godine. „Tamo su odlazili ljudi čiji je ukus formirao pank, a koji su bili istomišljenici Boya, Obojenog programa, Andrle i družine. Žuta kuća je bila božanstveno mesto i nije postojao nijedan razlog da se ona sruši. Nikome nije smetala.

U periodu devedesetih ostaje upečatljiva  Linea, gde su svirali zaista odlični bendovi sa raznih strana tadašnje Jugoslavije. Kada je u pitanju Linea, u tom klubu u okviru letnjeg bazena na Sajmu, prvi put su se predstavili Generacija bez budućnosti, bend koji je takođe ostavio dubok trag na novosadskoj pank sceni. S druge strane, zanimljivo je napomenuti i to da su u uređenju Pipinga, u obijanju starog maltera, učestvovali Peđa Vranešević, Želimir Žilnik, Slobodan Tišma i dr.”

Aleksandar Reljić Relja je od muzičara iz benda Generacija bez budućnosti stasao u novinara koji se bavi i izveštava o ratnim temama, što čini i danas. Poslednjih nekoliko godina sazreva u autora dokumentarnih filmova, među kojima je njegovo, do sada najznačajnije ostvarenje, film Unuk, koji je 2018. godine na Festivalu Prix Europa nominovan za najbolji evropski dokumentarni film godine.

Mr Slavko Matić je sa svojim pankburaškim bendom Zbogom Brus Li uspeo da formira jedinstveni svetski muzički pravac koji spaja pank, tamburašku i starogradsku muziku. Kuriozitet ovog benda je, koji uspešno stvara i nakon skoro 30 godina, da je snimio tri albuma sa istom postavom muzičara!

Alternativna muzička scena mapirala je grad Novi Sad visoko na lestvici gradova koji su dali širok spektar muzičkih izraza.

Pokrovitelje: Uprava za kulturu grada Novog Sada

 

Organizatori: Heror Media Pont, Arhiv Vojvodine i Centar za razvoj manjinskih I lokalnih medija

 

Sponzor: Kompanija Štraus Adriatic

 

Foto: Čila David

 

Izvor: Heror Media Pont

+100%-

SUBOTNJI RAZGOVORI U ARHIVU VOJVODINE: Skriveni Novi Sad

Ideja projekta ,,Subotnji razgovori u Arhivu Vojvodine” je da kroz proletnju i jesenju seriju razgovora subotom u prepodnevnim časovima oživimo Amfiteatar Arhiva Vojvodine.

Kako je lokacijski, ovaj novonapravljeni prostor, u neposrednoj blizini Riblje pijace, koja subotom pre podne naročito živi, mi smo pripremili sadržaj koji adekvatno upotpunjuje upravo odlazak na pijacu, pazar, susrete sa prijateljima i poznanicima.

U periodu 10:00-11:00 održavaće se razgovori na razne teme vezane za život grada Novog Sada.

Vreme da se može obaviti nabavka, da se čuju zanimljivi govornici i stići da se na vreme napravi ručak.

Tema rezervisana za 22. maj je Skriveni Novi Sad.

Gosti su Aleksandar Reljić, novinar i autor dokumentarnih filmova i Mr Slavko Matić, frontmen benda Zbogom Brus Li i kulturni poslenik opšte prakse.

Moderator je Zoran Knežev, hroničar grada Novog Sada i predsednik Novosadskog kluba.

Subotnji razgovori se prenose uživo na prvom programu Radio Novog Sada, RTV Vojvodine na FM mreži 87,7 Mhz i strimingom na www.rtv.rs

Organizatori: Heror Media Pont, Arhiv Vojvodine i Centar za razvoj manjinskih i lokalnih medija

Pokrovitelj: Uprava za kulturu Grada Novog Sada

Sponzor: Kompanija Štraus Adriatic

Više o događaju na Fejsbuk stranici Subotnji razgovori.

U slučaju loših vremenskih uslova, događaj se održava u Galerijskom prostoru Arhiva Vojvodine.

+100%-

Otpočela je druga sezona događaja “Subotnji razgovori”

U organizaciji “Heror media pont”-a, Arhiva Vojvodine i Centra za razvoj manjinskih i lokalnih medija uz pokroviteljstvo Uprave za kulturu Grada Novog Sada u subota 15. maja otpočela je druga sezona događaja “Subotnji razgovori”.

 

Zoran Knežev, hroničar i publicista u svojstvu moderatora vodio je razgovor sa Slobodankom Nećak Stevanović, inženjerom arhitekture i predsednicom “Društva ljubitelja cveća i zelenila” i Vesnom Forkapić, inženjerom hortikulture.

 

 

Razgovor je uživo prenošen na Prvom programu radija RTV Vojvodine na FM mreži i strimom na sajtu www.rtv.rs.

 

Današnji “Subotnji razgovori” održani su u okviru Manifestacije „Muzeji za 10“ kao nacionalne muzejske inicijative najveće u Srbiji i jedinstvene u Evropi koja se ove godine održava po sedmi put.

 

Tema današnjih razgovora bila je Novosadski parkovi.

 

Po rečima Zorana Kneževa: ,,Zelenilo grada simbolično je sadržano u nazivu grada i u njegovom grbu. Po elibertaciji 1748. godine austrijske vlasti nalagale su da se održava njegova lepota sađenjem drveća pored puta. Grad je 1889. godine izdvojio novac za održavanje Promenade i Gradskog vrta.

 

 

Iz gradskog rasadnika uređene su i zelene površine na raskršću puteva, pijacama i pored važnih ustanova u gradu. Zelene površine su naročito uređivane pored crkava i grobalјa svih konfesija.

 

Na osnovu arhivske građe utvrđeno je da su u periodu od 1755. do 1918. godine, postojale sledeće šume u okolini Novog Sada. Gornja (Čenejska), Donja (Futoška) šuma, Almaški vrbak i Kapetanova ada.

 

Prema geometarskom planu iz 1785. godine, bilo je 457 jutara šume oko Novog Sada. Krajem XVIII i početkom XIX veka kreće masovna bespravna seča drva. Vidlјive su praznine među šumama. Radi popune sade se sadnice bagrema, žira i javora. Bespravna seča se nastavlјa i danas na žalost imamo veoma malo toga iz te, ne baš tako daleke nam prošlosti.”

 

 

,,Novi Sad je nekada bio čuven po svojim baštama, a Društvo ljubitelja cveća i zelenila iz Novog Sada je primalo godišnje između 700 i 1000 prijava na konkurs za Najlepšu baštu”, izjavila je Slobodanka Nećak Stevanović, i poručila da se pravim odabirom sadnica koje se neguju, može u značajnoj meri doprineti da se ljudi ohrabre da se bave uzgojem biljaka, jer u periodu koji živimo, klima se menja i sve je važnije razvijati svest kod građana da mi živimo od biljaka, a ne od betona.

 

Vesna Forkapić se ceo svoj radni vek bavila planiranjem i ozelenjavanjem Novog Sada. Poručila je da grad Novi Sad uveliko nabavlja sadnice drveća i cveća koje su otporne na sušne periode i zagađenje vazduha. Takođe, upućen je apel građanima da u svojoj neposrednoj okolini u kojoj žive pomognu biljkama da bolje žive, time što će zaliti drvo ispred svoje zgrade, ili osloboditi biljke od korova.

 

 

Gradsko Zelenilo ima ograničen broj zaposlenih, koji teško postižu da Novi Sad bude u potpunosti uredan. Grad se širi velikom brzinom i plansko ozelenjavanje ne postiže taj ritam, jer raste sporo. ,,Mnoge gradske parcele obuzete su 100% gradnjom, ne ostavljajući prostor zelenilu, čime se drastično smanjuje kvalitet života u Novom Sadu.”

 

Konstruktivan predlog Nebojše Kuzmanovića, direktora Arhiva Vojvodine je da grad Novi Sad osnuje Vrt kulture na Uspenskom groblju. Publika je takođe komentarisala značaj kolektivne inteligencije grada, kako bi građani imali osećaj da mogu da učestvuju u upravljaju Gradom po svojoj meri, uvažavajući razvoj koji doprinosi kvalitetu života.

 

Pokrovitelji: Uprava za kulturu grada Novog Sada

 

Organizatori: Heror Media Pont, Arhiv Vojvodine I Centar za razvoj manjinskih I lokalnih medija

 

Sponzor: Kompanija Štraus Adriatic

 

Foto: Čila David

 

Izvor: Heror Media Pont