Vrlo je važno osvestiti koliko je pogrešno kada se kaže “lažne vesti” jer ukoliko je nešto lažno onda nikako ne može biti vest. Istina je osnovni postulat na kojem bi novinarstvo moralo da se zasniva.
Druga sezona Media Talks tokom novembra, donosi aktuelne teme iz oblasti komunikacija.
Događaj Media Talks ove godine putuje iz Novog Sada preko Niša do Beograda i imaćemo priliku da se susretnemo i razgovaramo sa profesorima i studentima sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Filozofskog fakulteta u Nišu i Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.
Za najavu sezone, razgovarali smo sa profesorima navedenih fakulteta.
,,Dezinformacije u javnom dijalogu“ su tema novosadskog Media Talks-a. Lažne vesti, odnosno, dezinformacije su boljka savremene komunikacije. Kada će, po vašem mišljenju, naše društvo biti spremno da se istinski suprotstavi ovom trendu?
,,Vrlo je važno osvestiti koliko je pogrešno kada se kaže “lažne vesti” jer ukoliko je nešto lažno onda nikako ne može biti vest. Istina je osnovni postulat na kojem bi novinarstvo moralo da se zasniva. ,,Obaveza je novinara da tačno, objektivno, potpuno i blagovremeno izvesti o događajima od interesa za javnost”, kaže prvo poglavlje Kodeksa novinara Srbije nazvano Istinitost izveštavanja. Dakle, plasiranje dezinformacija je nespojivo s novinarskom profesijom, a da bismo zaista i došli do toga to pitanje mora postati ključno za resorno ministarstvo i za državu, generalno, novinari i novinarke moraju biti glasniji, solidarniji i istrajniji u borbi za kredibilitet profesije a građani i građanke medijski pismeniji. Jasno je da je sve to jedan dugotrajan proces koji nažalost u našem društvu nije ni započet jer stiče se utisak da ovaj šum u komunikaciji i širenje laži pogoduje lakšoj manipulaciji i zloupotrebi zarad ostvarivanja pojedinačnih a na štetu opšteg interesa društva“, izjavila je prof.dr Smiljana Milinkov šefica Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Media Talks gostuje u Nišu sa temom ,,Veštačka inteligencija u redakciji“. Tema veštačke inteligencije se nametnula velikom žestinom. Možemo reći da su zahvaćene sve životne oblasti. Da li ste, kao profesor, zabrinuti ili nadahnuti sve većim prodorom veštačke inteligencije u redakcije? Imate li saznanja kako studenti percipiraju VI?
,,Trudim se da uvek racionalno posmatram stvari. Veštačka inteligencija je produkt savremenih tehnologije i sigurno je da je ne treba ignorisati. Kao i svaka tehnološka inovacija, i veštačka inteligencija može mnogo toga dobrog da donese redakcijama, tu spadaju ideje za tekstove, podaci za analitičke tekstove, istorijat nekog problema i sl. Smatram da je rešenje da novinari navode kao izvor veštački inteligenciju, npr. – ovaj tekst je nastao uz korišćenje veštačke inteligencije za potrebe dobijanja preciznih podataka. Na taj način bi smo uneli etički momenat i profesionalno uveli VI u redakciju. U suprotnom, ukoliko bismo VI koristili kao ,,novinara“ koji će samostalno pisati tekstove, bojim se da ne bismo više mogli da pričamo o novinarstvu, a sasvim je sigurno da bi tekstovi počeli da liče jedni na druge. Sigurno je da već sada imamo zloupotreba VI u medijima, jer ljudi su kroz istoriju pokazali da pored svetle, nepogrešivo aktiviraju i tamnu stranu svake inovacije. Na svojim predavanjima nisam imao prilike da tako detaljno razgovaram sa studentima o VI, tako da na ovo pitanje nemam precizan odgovor. Utisak je da kritički posmatraju VI“ poručio je dr Neven Obradović, docent na Departmanu za komunikologiju i novinarstvo Filozofskog fakulteta u Nišu.
Tema o kojoj ćemo razgovarati na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu je ,,Pristupačno informisanje za osobe sa nekim stepenom oštećenog vida“. Koliko je po Vašem mišljenju, naše društvo senzibilisano kada govorimo o informisanju osoba sa invaliditetom?
Dr Nina Mihaljinac, docentkinja na Katedri za menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu smatra da je informisanje po mnogim ključnim pitanjima na jako lošem nivou, pa tako i kada je reč o pristupačnosti. ,,Mediji nisu zaista stavljeni u funkciju informisanja ljudi – oni su sredstvo za političku propagandu i ostvarivanje profita. Profit je osnovno merilo. Stoga ne samo da nema kvalitetnog medijskog sadržaja, nego i ono što je proizvedeno nije svima dopstuno jer povećanje dostupnosti zahteva određena finansijska ulaganja. Zbog toga su oštećeni svi, uključujući i osobe s invaliditetom. Mediji nemaju zakonsku obavezu da svoj program čine svima dostupnim, recimo da angažuju prevodioce na znakovni jezik. Javni servis je ovu praksu nekada imao – ali kako su ulaganja u javni sistem sve manja, sve što nije esencijalno – ugušeno je. Privatnom sektoru se takva obaveza ne može nametnuti – niti je civilno društvo iskazalo ovakav zahtev (jer se verovatno bavi još ozbiljnijim problemima). Čini mi se da je sajt Politike prilagođen slepima, ali Politika je, kao najstariji medij u Srbiji koji se zalaže za visoke standarde u poslovanju, usamljen primer. Dakle, gde je zakon profit – nema brige o zajednici i svim njenim članova, poručuje Mihaljinac.
Razgovor vodila Nataša Heror, organizatorka događaja Media Talks
Organizatori Media Talks su Heror Media Pont i Centar za razvoj manjinskih i lokalnih medija iz Novog Sada
Pokrovitelji: Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama i Uprava za kulturu grada Novog Sada
U saradnji sa Ambasadom Švedske u Beogradu