+100%-

Najavljena ovogodišnja platforma ПLU5, koja afirmiše politiku kulturne raznolikosti u Novom Sadu i okolini

 

 

Da Fondacija „Novi Sad 2021“ afirmiše politiku kulturne raznolikosti u Novom Sadu i okolini potvrda je  pokrenuta prošle godine koja svoju kulminaciju doživljava i ovog novembra.


Izvor: Novi Sad 2021 – European Capital of Culture


Povodom predstavljanja programa u okviru ove platforme održana je danas konferencija za medije.

 

Lazar Jovanov

 

Programski i vrednosni koncept platforme ПLU5 prisutnima je predstavio, ispred Fondacije „Novi Sad 2021“ Lazar Jovanov, umetnički rukovodilac programa Fondacije, rekavši da je ovo platforma koja potvrđuje vrednosti Fondacije „Novi Sad 2021“ iskazane sloganom „Za nove mostove“.

 

„U okviru mosta Duga zalažemo se za uverenje da je različitost naša snaga i prednost, te u skladu sa tim 2017. godine nastaje platforma koja neguje bogatstvo raznolikosti kulturnih izraza – zalaganje za ljudska i građanska prava bez obzira na jezičku, versku, nacionalnu, polnu pripadnost. Platforma obuhvata četiri velika događaja koji su ujedno i njena okosnica: teatarski internacionalni festival jezičkih manjina sveta Synergy#WTF, ocenjen kao jedan od najboljih multikulturnih projekata u okviru aplikacije za titulu Evropske prestonice kulture, a zatim tu su i Evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima, Multimedijalna platforma savremene ženske umetnosti, teorije i aktivizma „K.A.T” i Novosadski džez festival,“ dodaje Jovanov.

 

Valentin Vencel

 

Direktor Novosadskog pozorišta Valentin Vencel objasnio je koncept festivala Synergy#WTF izjavivši da se kroz ovakve programe zapravo utiče na kreiranje kulturnog profila grada Novog Sada, te da je to dobar put ka napretku. Titulu Evropske prestonice kulture vidi kao šansu: „Ovo priznanje mi u Novosadskom pozorištu shvatamo kao situaciju koja je ravna situaciji kada je Novi Sad dobio status slobodnog kraljevskog grada“. Vencel dodao je i da je ideja da se tokom ovogodišnjeg Synergy#WTF festivala održi konferencija predstavnika manjinskih teatara iz sveta u nameri da se kreira međunarodna strukovna organizacija koja će zastupati, okupljati i umrežavati teatre jezičkih, etničkih i drugih manjina.

 

Saradnja Fondacije „Novi Sad 2021“ i Novosadskog džez festivala započela je prošle godine kroz „Dan evropskih prestonica kulture“ u okviru festivala, dok se ove godine nastavlja kroz projekat „Bratski džez orkestri Evrope“. Takođe, uz podršku Ambasade Izraela u Srbiji tokom glavnog festivalskog programa Novosađanima će se predstaviti Trio Šaloš iz Izraela. U okviru rezidencijalnog programa „Plants AiR“ Fondacije „Novi Sad 2021“ tokom Novosadskog džez festivala u Novom Sadu od 7. do 12. novembra boraviće umetnici Ksaveri Vojcinski- kontrabas (Poljska) i Silvester Mikloš- bubnjevi (Mađarska-RS) koji će u saradnji sa Jasnom Jovićević stvarati novi autorski muzički materijal, dok će deo boravka u Novom Sadu posvetiti radionicama improvizacije sa zainteresovanim muzičarima i studentima.

 

Vesna Kaćanski

 

Vesna Kaćanski, urednica i izvršni producent Novosadskog džez festivala obrativši se prisutnima najavila je 10 koncerata u sklopu glavnog programa festivala, i izdvojila projekat „Jumbo Big Band“.

 

Uz podršku Fondacije „Novi Sad 2021“ Novosađani će imati priliku da 17. novembra čuju tri big benda iz Ljubljane, Zagreba i Beograda koji će u prvom delu koncerta svirati zasebno da bi u drugom delu nastupili zajedno kao „Jumbo Big Band“. Kuriozitet je da će ova tri orkestra nakon 28 godina ponovo svirati zajedno.

 

Nataša Heror

 

Druga Evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima održava se 15. i 16. novembra, baviće se temom kulturnog nasleđa traženjem odgovora na pitanje: „Da li su manjinski mediji kulturno nasleđe?“, istakla je na konferenciji organizatorka Nataša Heror, direktorka medijske agencije „Heror Media Pont“.

 

„U okviru ove dvodnevne konferencije prisutni će moći da čuju kako funkcioniše nemački medij u Danskoj, katalonski u Španiji, zatim medij Lužičkih Srba u Nemačkoj, dok će jedan od govornika biti i urednik medija na poljskom jeziku iz Litvanije“, dodaje gospođa Heror.

 

U okviru platforme ПLU5 od 19. novembra do 1. decembra biće realizovana i „K.A.T“ konferencija o kojoj je govorila Vera Kopicl, predsednica Saveza feminističkih organizacija “(Re)konekcija” i urednica programa K.A.T (kultura, aktivizam, teorija).

 

Vera Kopicl

 

„Ovogodišnji „K.A.T“ problematizuje temu „Art ili pakt“ i postaviće pitanje dilema umetnika u svetu neoliberalnog kapitalizma i cenzure. Centralni deo biće izložba „ART ili PAKT: performans, performativnost i dokument“ kao most koja će povezivati ostale delove programa, a biće otvorena 19. novembra u Galeriji Udruženja Likovnih umetnika Vojvodine performansom Vlaste Delimar.

 

Platforma PLU5 predviđa niz programsko-projektnih aktivnosti usmerenih ka promovisanju verske, kulturne i nacionalne tolerancije, kulturnih vrednosti, kulturnih identiteta i sadržaja svojstvenih različitim nacionalnim zajednicama, koje na teritoriji Vojvodine i Novog Sada žive, rade i stvaraju. Jedan od ciljeva projektovanja ove programske platforme je i preispitivanje pozicije „manjine“ u savremenim socio-kulturnim okolnostima.

+100%-

Uvodnik u sedmu Konferenciju: Manjinskim medijima dajemo na značaju

 

Nematerijalno kulturno nasleđe, po definiciji UNESCO, predstavlja praksu, prezentaciju, izražavanje, kao i udružena znanja i neophodne veštine, koje zajednice, grupe, i u nekim slučajevima, pojedinci prepoznaju kao deo svog kulturnog nasleđa.[1]

 

Nematerijalno kulturno nasleđe, koje se ponekad naziva i živa kulturna baština, manifestuje se, između ostalog, u sledećim oblastima: usmena tradicija i jezik, scenska umetnost, društvena praksa, rituali i praznici, znanje i primena znanja o prirodi i univerzumu i tradicionalna umetnost. Prenošena s generacije na generaciju, konstantno obnavljana u društvenim zajednicama i grupama, kao reakcija na okolinu, kao interakcija s prirodom i istorijskim uslovima postojanja, nematerijalno kulturno nasleđe izaziva osećaj identiteta i kontinuiteta.[2]

 

Značaj nematerijalnog kulturnog nasleđa je i u tome što promoviše, održava i razvija kulturni diverzitet i ljudsku kreativnost.


Odakle da počnem? – Od početka. Od inspiracije.
Kada me je život strpao u prvi manjinski medij da tamo radim, nisam mogla ni u najluđim snovima zamisliti da ću nakon devet godina pisati uvodnik u sedmu konferenciju posvećenu manjinskim medijima, sa evropskim prefiksom.
Zašto se time bavim? – Zato što je važno. Zato što je suština sakrivena. Kao i uvek.

 

‘Živo blago’ nam se uvek čini da je oduvek bilo tu oko nas i da će zauvek biti. Nije i neće.
Neko je nekada započeo sa idejom koja odoleva vremenu. Nema ničega zdravo za gotovo ako se ne neguje i prilagođava vremenu kroz koje prolazi. Jer je živo.
Wikipedia ne prepoznaje medije kao ‘živo blago’. Niko joj nikada nije rekao da i tu može postojati znak jednakosti. Mi tu stvar osvetljavamo i pitamo se: Da li je to baš tako?

 

Površinski gledano, cela priča deluje obično i mnogima nezanimljivo. Nije glamurozna na prvu loptu, niti lako svarljiva. A u stvari jeste, još kako!

 

Godinama u nazad kroz dijalog koji se vodi na našem događaju ukrštamo razne sagovornike, one prirodne i one naizgled potpuno van konteksta. Jer tragamo za novim kvalitetima i novim čitanjima realnosti, jer manjinskim medijima dajemo na značaju. Da ih svi razumeju. I oni koji ih stvaraju, i oni koji ih čitaju i oni koji ih podržavaju i misle da treba da žive.

 

Kako sve duže vremena provodim u tom svetu, sve je zanimljivije. Apstrahovala sam dnevna čerečenja i površinska čitanja i rešila da se ovo uzvišenoj priči posvetim u potpunosti.

 

Slučaj je hteo da je baš Grad Novi Sad Evropska prestonica kulture 2021. godine i da je multikulturni kapacitet koji baštini bio onaj tajni sastojak koji mu je doneo ovu prestižnu titulu.
Mnogi joj se smeju. Ja ne. Razumem da je vreme da se pokažemo. Da je pozornica otvorena.

 

Leptir / Foto: David Clode / Unsplash

 

Prethodnih dana se po raznim nivoima prožimala tema čuvanja. Nećemo sačuvati leptira ako ga zakucamo u zid. Sačuvaćemo sve ako prilazimo životu sa poverenjem, jer životni proces zna šta da radi. Mi treba, razume se, da znamo da čitamo i razumemo od života pročitano.

 

I što je još važnije da to znanje pređe u naše najbolje stanje.

 

Nataša Heror


Foto: Vladimir Zubac

+100%-

Počinje projekat obuke iz znakovnog jezika za zaposlene u novosadskim ustanovama kulture

 

Povodom početka obuke iz znakovnog jezika za zaposlene u pet ustanova kulture u Novom Sadu, danas je u Arhivu Vojvodine održana konferencija za novinare, gde je pokrajinski sekretar za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama Dragana Milošević rekla da je ovo samo početak realizacije brojnih projekata namenjenih upravo osobama sa invaliditetom.

 

Ona je apostrofirala da je Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i do sada kroz projektno finansiranje pomogao Savezu gluvih i nagluvih Vojvodine, kao i Savezu slepih i slabovidih Vojvodine i da je to prepoznato kao jedan od prioriteta ne samo resornog sekretarijata, već i cele Pokrajinske vlade.

 

 

Miloševićeva je dodala da je ideja resornog sekretarijata na čijem je čelu, da se tokom iduće budžetske godine još snažnije ovim ljudima pomogne, a posebno zadovoljstvo je i u tome što su se sve institucije, čiji je Pokrajinska vlada osnivač, ukjučili u ovaj projekat, koji je pokrenula Fondacija „Novi Sad 2021“, što je samo potvrda da jedinstvenim nastupom i organizacijom se postižu željeni rezultati.

 

Ispred Poverenika za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije obratila se Jelena Kotević uz podsećanje da je ovo deo obaveza u koje se Republika Srbija uključila na putu ka Evropskoj uniji, kroz politiku jednakih mogućnosti. Osobe oštećenog sluha imaju pravo na saznavanje i upoznavanje sadržaja svake institucije kulture i zbog toga je ova obuka od izuzetne važnosti, ne samo za Novi Sad, već i za celu Srbiju.

 

Po rečima sekretarke iz Saveza gluvih i nagluvih Vojvodine Jadranke Raletić, značaj projekta, koji nosi naziv „Pristupačnost“ jeste nešto, za šta se ovaj Savez, a i svi drugi, bore decenijama unazad, koliko i postoji ova organizacija. „Posebno smo zadovoljni što je on obuhvatio, kako uvođenje znakovnog jezika u muzeje, galerije, spomen zbirke, tako bi bilo dobro da dođe i do predškolskih i obrazovnih institucija,“ kazala je Raletićeva.

 

 

Dr Tijana Palkovljević Bugarski kao predsednica Upravnog odbora Fondacije „Novi Sad 2021“ i kao upravnica Galerije Matice srpske ovom prilikom je podsetila da kultura mora i može da bude dostupna svima i u svakom smislu, od arhitektonskih barijera do znakovnog jezika i da je ovo samo početak jednog širokog spektra aktivnosti, koji će se u Novom Sadu dešavati do 2021. godine.

 

Predstavnici Arhiva Vojvodine, Spomen zbirke Pavla Beljanskog, Muzeja Vojvodine, Galerije likovne umetnosti i Poklon zbirke Rajko Mamuzić ovom prilikom predstavili su ponaosob projekte namenjene osobama sa invaliditetom i pohvalili početak realizacije obuke za zaposlene, koja počinje ove jeseni, kao tromesečeni kurs, da bi se kao takav nastavio i s proleća sledeće godine.

 

 

Moderatorka ove konferencije Nataša Heror iz „Heror Media Pont“ je nakon izlaganja učesnika konferencije zaključila da spremnost na učešće u ovom projektu daje nadu da će Novi Sad do 2021. godine sa razlogom nositi simbol „bele zastavice“ kao grad komunikacije svih jezika, a znakovni jezik jeste maternji gluvim i nagluvim osobama.

 

Izvor: Pokrajinska vlada

Foto: Čila David

+100%-

Nova naracija: Snaga zajednica, vrednost raznolikosti i veština saradnje

Cilj Prve Evropske konferencije posvećene manjinskim i lokalnim medijima je unapređenje informisanja manjinskih zajednica i interkulturnog dijaloga između medija manjinskih zajednica Evrope, lokalnih i nacionalnih medija kroz prisutnost sadržaja manjinskih medija u lokalnim i nacionalnim medijima, kao i razmena najboljih praksi na području izdavaštva u toku digitalizacije i postojećih demografskih društvenih promena, sa posebnim fokusom na mogućnosti razvoja grada Novog Sada kao evropske prestonice kulture 2021. godine i doprinos manjinskih i lokalnih medija koheziji društva.

 

Foto: www.unsplash.com
@dsmacinnes

Evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima je komunikacioni projekat, koji sa jedne strane doprinosi razvoju i boljoj integraciji manjinskih i lokalnih medija u javnostima sa kojima komuniciraju,  a sa druge strane u realnom vremenu u procesu od pet godina čini celoviti sistem sa EPK Novi Sad 2021.  kao jednim od najambicioznijih postojećih projekata Republike Srbije koji svojom realizacijom doprinosi mapiranju Novog Sada i čitavog regiona kao poželjnog mesta za život i rad.

 

Evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima je jedinstveni evropski događaj koji na jednom mestu povezuje manjinske i lokalne medije sa ostalim sektorima i doprinosi da  manjinski mediji  postanu značajan činilac  kvalitetnijeg izveštavanja.

 

EPK Novi Sad 2021. je projekat koji dugoročno ima mogućnost da integriše čitav region kako kulturološki, tako i ekonomski. Partnerska saradnja i rad na stvaranju novih vrednosti i kvaliteta između manjinskih i lokalnih medija i snažne poruke koju nosi EPK Novi Sad 2021. jeste doprinos ove konferencije kao know – how za manjinske i lokalne medije u celoj Evropi.

 

 

Organizatori: Magyar Szó, Heror Media Pont, Centar za razvoj manjinskih i lokalnih medija, Asocijacija medija Srbije, Giacomelli media u saradnji sa MIDAS-om i Fakultetom za menadžment iz Sremskih Karlovaca

 

Pokrovitelji: Ministarstvo kulture i informisanja, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Uprava za kulturu Grada Novog Sada i Fondacija Novi Sad EPK 2021.