29. aprila 2026. u redakciji Storyteller-a u Kulpinu održana je tribina na temu polarizacije u društvu i uloge medija u ovom problemu. Učesnice i učesnici razgovora su bili Anja Anđušić, projektna menadžerka i istraživačica Instituta za medije i različitosti na Zapadnom Balkanu, Boris Kojčinović, master student Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Maja Stojanović, izvršna direktorka Građanskih inicijativa, i Dr Jelena Kleut, komunikološkinja. Razgovor je moderirala Brankica Matić, zamenica odgovorne urednice Storytellera.
Tribina je deo i završnica projekta ,,Hronika polarizacije – protesti vođeni srpskim studentima“ koji sprovode Media Pont iz Novog Sada i Storyteller iz Kulpina u okviru Reporting Diversity Network koji finansira Evropska unija preko Media Diversity Institute.
Projekat je zvanično započeo početkom oktobra 2025. godine, a prvi novinarski tekst i prateći multimedijalni sadržaji objavljeni su uoči godišnjice od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 01.11.2024. godine. Tokom prethodnih meseci objavljena su tri teksta i novinarska priča orjentisana ka rešenjima na portalu Storyteller.
Anja Anđušić je, pokušavajući da objasni medijsku scenu u Srbiji, stavila u fokus govor mržnje i sveprisutnosti polarizujućih narativa. Istakla je da je medijski sistem i situacija neuporediva sa onom u ostatku regiona, pre svega po broju napada na novinare, kako režimskih, tako i policijskih napada, a i onih sistemskih, kroz SLAPP tužbe koje sad pogađaju i lokalne medije. Poentirala je da je uloga etiketiranja ključan faktor u stvaranju mržnje. Kao još jedan faktor istakla je nefunkcionisanje zakona i regulatornih tela, koji bi trebalo da kažnjavaju govor mržnje i eksplicitno nasilje koje je svakodnevno plasirano putem medija.
Jelena Kleut je zaključila da je zapravo i sam broj medija, kojih je u Srbiji preko 2000, indikativan za funkcionisanje medijske scene, ističući naduvano tržište koje je vezano za državu i Srpsku naprednu stranku. Slobodu izražavanja je istakla kao sredstvo postizanja demokratije i podvukla da se ona završava u momentu kad kreće da ugrožava nekog drugog. Iz komunikološke perspektive je analizirala informacije koje se plasiraju širokim masama bez prethodno izgrađenih čvrstih političkih stavova, u propagandne svrhe i radi širenja netrpeljivosti i polarizacije. Komentarisala je sistematsko propadanje tradicionalnih medija pod uticajem vlasti. Problematizovala je odsustvo dijaloga između političkih neistomišljenika, bez kog ne može da se gradi zdrava demokratija. Uz to je opisala situaciju u kojoj dugotrajno otvoreno nasilje značajno otežava ličnu želju za ostvarivanjem takvog dijaloga. Ulogu društvenih mreža u ovoj medijskoj situaciji vidi kao deo problema, a ne kao deo rešenja, predstavljajući ih kao ogledalo društva.
Boris Kojčinović je istakao polarizaciju medija, gde su se od samog početka protesta istakli sa jedne strane mediji koji su studente podržali, a sa druge strane one koji senzacionalistički izveštavaju. Odgovornost medija je stavio u prvi plan, ističući kako medijska ponuda oblikuje stavove i interesovanja građana. Dao je kritički osvrt na građansko izveštavanje, kao trenutno nov i slabo definisan oblik izveštavanja, koji je svakako koristan i značajan u ovom periodu. Komentarisao je kako je u široj javnosti izgledalo građenje stavova o studentima od početka protesta i ulogu odsustva medijske pismenosti na taj proces. Podelio je stav da mediji treba da rade u interesu građana, a ne u interesu tržišnog zadovoljavanja svake potrebe publike, produktivne ili ne. Propagandu je istakao kao glavni faktor u političkom pokretanju mladih, koji su zapravo u taj proces ušli nedovoljno spremni.
Maja Stojanović je istakla ulogu medija kao kontrolora javnog mnjenja, a i faktor autoritarne vlasti kao kontrolora medija. Definisala je medije kao one koji poštuju Etički kodeks, ističući koliko ih je mali broj. Sa time je povezala koliko je u takvoj situaciji teško uzgajanje medijske pismenosti među građanima. Kritikovala je plasiranje govora mržnje kao mehanizma kojim se produbljuje politička apatičnost građana. Tome je pripojila i problematiku manipulacije nad slabo informisanim građanima, kojima je lakše plasirati neistinite informacije. Poentirala je argumentaciju i demokratski dijalog kao elementarnu potrebu u jednom zdravom društvu. Istakla je da u društvu raste potreba za kvalitetnim i savesnim medijima.
Kroz razgovor koji su učesnici i učesnice obogatili svojim ličnim iskustvima, došli su do nekoliko zaključaka. Jedan od glavnih je o važnosti zdravog dijaloga za funkcionisanje društva i demokratije. Analizirali su problematiku sistemski disfunkcionalnog medijskog sistema u Srbiji, koji taj dijalog onemogućava, čak aktivno radi i protiv građenja tolerancije među građanima koji ne dele iste političke stavove. Problem polarizacije su objasnili kao slojevit, na ovim prostorima dugotrajan i ukorenjen u društvo. Finalno, na pitanje kakvo rešenje misle da bi bilo adekvatno, istakli su pre svega promenu režima, od koje bi počelo rešavanje i ostalih prethodno navedenih problema.
Tokom događaja o društvenim podelama, ispred redakcije Storyteller održan je skup pristalica SNS-a.
Autorka: Maša Drinić, studentkinja na praksi u Media Pont-u
Foto: Media Pont