Marija Arnautović, glavna i odgovorna urednica Media.ba, Mediacentar Sarajevo
„Obaveza javnih servisa je izveštavanje o problemima manjinskih zajednica. Važno je reći, da su problemi manjinskih zajednica ili manjina, teme od javnog interesa i da bi svi mediji trebali da govore o tome, kako bi se napravio pomak u poboljšanju njihovih životnih uslova koji ni u jednoj od zemalja regije nisu zadovoljavajući.“
Predavanje ,, Manjinski mediji i javni servisi – Šta je sa javnim servisima?“ se održava u četvrtak, 24. Novembra 2022. u 15:00 časova u kino-sali Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Dr Zorana Đinđića 2, Novi Sad.
Link ka prijavnom formularu se nalazi OVDE
Imajući u vidu misiju Mediacentra Sarajevo, kao organizacije posvećene unapređenju standarda novinarstva, pobošljanju radnog okruženja novinara/ki te zaštiti i promovisanju medijskih sloboda u BiH i regiji Zapadnog Balkana, koliko ste zadovoljni ostvarenim rezultatima?
U društvima kakvo je bosanskohercegovačko, i generalno društva u regiji Zapadnog Balkana ono što je Mediacentar Sarajevo radio i radi je doprinos promovisanju medijskih sloboda, etike, profesionalnog novinarstva, medijske pismenosti i borbe protiv govora mržnje, u posljednje vrijeme naročito u online sferi. Hiljade tekstova, treninga za mlade novinare, stotine publikacija i istraživanja i desetine knjiga sigurno je da prave pomak u informisanju novinara i novinarki, urednika i urednica, ali i cjelokupne javnosti u svemu onome čemu bi kao društvo trebali da težimo, a to je da novinarstvo bude profesija kojoj se vjeruje i koja radi za javni interes.
Portal diskriminacija.ba čiji ste izdavač, bavi se temama koje su vezane za prava manjinskih i ranjivih grupa u društvu, predstavlja primer dobre prakse u regionu. Koliko je sam portal doprineo vidljivosti velikog broja lokalnih organizacija, pokreta, boraca za ljudska prava?
Vjerujem da Diskriminacija u velikoj mjeri doprinosi vidljivosti ne samo lokalnih organizacija, pokreta i boraca za ljudska prava već svih onih problema sa kojima su suočene ranjive grupe u društvu. Činjenica je da pišemo i objavljujemo teme kojima se mediji u Bosni i Hercegovini malo ili nimalo bave, a o kojima je važno govoriti. Važno je reći da je riječ o sadržaju koji se analitički bavi temama koje mediji često zaobilaze smatrajući da nisu bitne, nisu atraktivne ili jednostavno redakcije nemaju kapaciteta da se bave njima.
Također, sve ono što objavljujemo na Diskriminaciji ne ukazuje samo na probleme već i traga za potencijalnim rješenjima. Najčešće je riječ o temama u potpunosti nevidljivim u bosanskohercegovačkim medijima i zbog toga je jako važno što naš sadržaj bilo da je riječ o tekstovima ili multimedijalnim projektima prenosi veliki broj portala u Bosni i Hercegovini. Kako bi se napravila mreža medija koji će doprinjeti vidljivosti ovih tema potpisali smo memorandume sa sedam medija koji preuzimaju naše sadržaje. Cilj je da u budućnosti to uradimo sa još tri redakcije, prije svega sa internet portalima javnih servisa u BiH.
Da li je upravo ovaj portal rešenje za promovisanje sadržaja o problemima manjinskih zajednica u najširem smislu te reči, koji kod uslovno rečeno „velikih“ medija ostaju u zapećku?
Možemo reći da jeste jedno od rješenja. U medijskom okruženju kakvo živimo možda trenutno i najbolje. No, ne treba zaboraviti da su ove teme obaveza javnih servisa i da to stalno trebamo govoriti i podsjećati, kako bi one dobile pažnju kakvu zaslužuju. Važno je reći, da su problemi manjinskih zajednica ili manjina, teme od javnog interesa i da bi svi mediji trebali da govore o tome, kako bi se napravio pomak u poboljšanju njihovih životnih uslova koji ni u jednoj od zemalja regije nisu zadovoljavajući.
Koliki je značaj i podrška Evropske unije u pogledu finansiranja projekata, obuke novinara i samim tim održivosti slobodnih i nezavisnih medija?
U osiromašenim ekonomijama podrška Evropske unije u smislu finansiranja projekata je izuzetno velika kako bi se održala sloboda i nezavisnost medija. Rekla bih ne samo u smislu finansiranje već i evropskih standarda kojima sve države na Zapadnom Balkanu teže.
Razgovor vodio: Željko Ivanji